* U ATELJEU1. VENERE2. ANĐELI3. FIGURE4.ANIMALIZAM5. OBJEKTI6. RAZNO7.SKULPTURE U PARKU8. CRTEŽI9. STAKLOPRESS-INFO-FOTOO UMJETNIKU
Snježana Kauzlarić      
O djelima Petra Hranuellija


Poput oblutka s morskog žala Hranuellijeva statueta anđela polegla se u dlanove. Bliješti bjelinom i žari senzualnošću iz svjetlosti i topline ukradenog Sunca u kamenu. U preplitanju dlanova i krila duh se gane i sjećanja navru na one koji su postali inženjeri neba. Peče. Punašna, obla figura žene bujnih grudi i raskošnih bokova u zaustavljenom gibanju brižno nagnuta, podatna… Svojom obezglavljenom i bezručnom tjelesnošću sažima suštinu pučkog vjerovanja u anđele. Dovoljna je misao da su tu, da postoje. Od njih ne zahtijevamo djelovanje. Oni su potsjetnici, putokazi i sadržatelji sjećanja. Samim tim su čuvari naše ljudskosti. U Hranuellijevom anđelu to je moja raskošna teta velikih plavih očiju i miris toplog ispečenog slavonskog kruha iz njezinog dlana.

Tako malena djela u matematičkim dimenzijama, a tako snažna u svojoj poruci Hrauellijevi Anđeli su potresni.

Kad se duh oporavi, tada oko ulovi jednostavnost i ljepotu forme; neizmjerno poštovanje prema materijalu kojem se prilazi. Ono emanira osjećaj vrlo opreznog prilaženju kamenu u kojem se daje prostor za njegovo postojanje od jedne intervencije dlijeta do one druge i tako ga se pušta progovoriti u svoj snazi i moći mase. Apsolutnost mase, njezina zbijenost, netaknutost tek probijena u intervenciji oduzimanja i puštanja prostora u nju, nosi praiskonski osjećaj poštovanja prema snazi i sili prirode do granica strahopoštovanja kad se osjećaji prelijevaju u mistiku, ritual, svetost.
Već ciklusom „Venera“ Hranuelli, poput bijesnim udarcem čekića, komunicira nam nutarnju snagu sveg postojećeg koja se tek pomalja u vanjskoj opni predmetnog svijeta.
Kulminira u „Katedrali“ iz 2008. u granitu. Oduzeto je sve suvišno i ostavljen je brod i jedro. Svetost je doplovila u onu koju mi danas poznajemo uobličenu u kršćanski nauk Uređena je i razumljiva. Divlji udarci čekićem i dlijetom skriveni ispod glatke bijele površine anđela u katedrali su pretočeni u uređenu rebrastu teksturu njezinog tijela-broda i njezinih krila-zvonika. Nutrina broda zadržava svojstvo anđeoske površine, te tako katedrala postaje ekvivalent mise koja se ovija oko čina euharistije.

U crtežu Petar locira raspored budućih masa. Kratke, oštre strukturne crte nastale gotovo udarcem olovke po papiru režući ga, grade sjenu tamo gdje dlijetom se otkida kamen i ljudska ruka pušta prodiranje prostora. Grafičkom modelacijom u velikom kontrastu svjetla i sjene jer tamo gdje je svjetlo na papiru, gdje papir postoji sam sa sobom, a u skulpturi to je nedirnuti kamen, nameće se lik putene žene nadahnute pretpovijesnom Venerom. Zanimljivo je pratiti kroz crteže gradaciju intenziteta poteza-udarca olovke u pritisku na površinu papira i u njihovoj gustoći. Negdje su toliko tamni i snažni da probijaju obrisnu crtu.

Bilo snažnim urezima grafita u papir, bilo frenetičnim, uzastopnim, jakim udarcima u kamen u vremenskom protjecanju, Petar Hranuelli kroz simbol forme, progovara o STVARANJU I POSTOJANJU, te silnoj ljudskoj želji za njegovim razumijevanjem od pretpovijesti do danas.



Snježana Kauzlarić
U Slavonskom Brodu, 18. lipnja 2012.




Design R
Copyright 2007 Petar Hranuelli - Design R
O UMJETNIKU*ŽIVOTOPIS*SAMOSTALNE IZLOŽBE / 45*SKUPNE IZLOŽBE / 90*LIKOVNE KOLONIJE / 62*JAVNI RADOVI, NAGRADE I POHVALE*BIBLIOGRAFIJADraženka Jalšić ErnečićMarijan GrakalićRomina Peritz Nikola AlbanežeDavorin VujičićSnježana KauzlarićVesna Bunčić*KONTAKT